Milan Rakovac, pisac Istre

13.04.2016. | 19:00

Književna tribina:

MILAN RAKOVAC, pisac Istre

Povodom objavljivanja autorovih Izabranih dela uz gosta govore:

Borka Pavićević

Dragan Velikić

Saša Ćirić

Centar za kulturnu dekontaminaciju i Izdavačka kuća VBZ Zagreb

.

MILAN RAKOVAC, (12. 12. 1939., Rahovci kraj Poreča).

Hrvatski romanopisac, pjesnik, publicist i novinar. Osnovnu školu i gimnaziju polazi u Puli i Zagrebu. Diplomirao na Vojnopomorskoj akademiji u Divuljama. Po završetku vojne službe obnaša političke dužnosti u Puli i Rijeci. Bio glavnim urednikom pulskog dnevnika Glas Istre. Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i interviewa. Trajno prisutan u javnom i kulturnom životu s temama istarskog i uopće „jadranskog“ identiteta, granica, hrvatsko-talijansko-slovenskih odnosa, povijesti fašizma i antifašizma. Aktivan u redovima Čakavskog sabora, Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika, član uredništava časopisa Istra, Nova Istra, La Battana, kolumnist Glasa Istre i dr. Utemeljitelj i programski voditelj međunarodnih pograničnih susreta Forum Tomizza (Umag, Kopar, Trst). Suautor ili autor monografija, tekstova pjesama popularne glazbe (Franci Blašković, Tamara Obrovac), prevoditelj s talijanskog jezika (F. Tomizza, Bolji život; P. Parovel, Izbrisani identitet, A. Vivante, Jadranski iredentizam i dr.). Autor je scenarija za filmove redatelja V. Fulgosija Grgo gre u Pazin (Televizija Zagreb, 1983) i Na istarski način (Adria film, Zagreb, 1986). Više je njegovih tekstova doživjelo i kazališna uprizorenja (‘Riva i druži, 2010,  Blak, 2015).

Ideološki se R. formirao na spoju nasljeđenog istarsko-narodnjačkog i komunističkog antifašizma te vrijednosti liberalne demokracije i multikulturalizma, uz anarhističke obrate i kritiku neoliberalne    paradigme, ostajući jednim od najistaknutijih zagovornika interkulturalnog dijaloga i kritičarem nacionalističkih redukcija, kako u Istri tako i u široj regiji. Kao književnik i društveni komentator R. se formira na čitalačkim opsesijama svog naraštaja šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, na tragovima američkog zrelog modernizma (realizam, tehnika struje svijesti i socijalni pesimizam Johna Dos Passosa) i tradicije domaćih srednjostrujaških prerada ekspresionističke avangarde (Krleža i dr., sve do vokabulara tzv. proze u trapericama), osiguravajući regionalnom zaokupljenošću i lingvističkim odabirima svoju izdvojenu poziciju u korpusu hrvatske suvremene književnosti. Forsirajući neoavangardno (ili blago konkretističko) iskustvo jezika, razara vlastiti ili nasljeđeni dijalektalni izričaj, upuštajući se u igru, kalambur, invenciju, kako u poeziji, tako i u prozi. Provokacija, slojevita jezična igra, (re)konstrukcija hibridne pograničnosti, gorka humornost u analizi sudbine „malog“ pojedinca u zagrljaju „velike“ povijesti te politička intervencija u polje književnosti ostaju njegovim trajnim literanim preokupacijama.

Tiskao je književna djela: Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman), Pula 1986. (knjiga donosi i scensku igru Politeama ili lokalno-globalni patatrac), Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi), Pula – Rijeka 1980, ‘Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman), Zagreb 1983. [1982.], ‘Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman; drugo, izmijenjeno izdanje), Pula 1984, Sik (pjesme), Rijeka 1980, Sliparija (roman), Zagreb, 1986, Snovid (roman), Zagreb, 1987, Istragram: štorije i uganke (kratke priče), Zagreb, 2000, Sliparija (obnovljeno), Pula, 2004., Cha for kids, Zagreb, 2004., La Triestina (roman), Rijeka, 2006, Kvarnerski otočni lucidar (zbirka polihistoričkih eseja i glosa), Zagreb, 2006. Besida priletuća (poezija), Zagreb, 2009, Sinovi Istre  (eseji), Pula, 2011, Izabrana djela, Zagreb, 2015. O M. R. kritičke priloge objavljivali su B. Biletić, J. Lužina, J. Kaštelan, I. Mihovilović, Z. Črnja, A. Kliman, D. Načinović, M. Strčić, M. Stojević, V. Visković, I. Mandić, A. Pužar,  B. Brković, Z. Zima i dr.

(A. Pužar)

Izdavač VBZ o Rakovčevim Izabranim djelima:

Izabrana djela Milana Rakovca predstavljaju sumu pedesetogodišnjeg stvaralaštva  jednog od najvažnijih istarskih autora, književnog  inovatora i „avangardista iz više smjerova: jezikoslovnoga, izričajnoga, tematološki lokalnoga i univerzalnoga“. Rakovac je jedinstvena književna pojava, borac za afirmaciju čakavštine i rušitelj krutih književnih normi i uvjerenja u provincijalnost i egzotičnost književnosti nastale izvan okvira hrvatskog književnog jezika. Od 1964. kada su mu objavljene prve važnije čakavske pjesme, njegova je stalna preokupacija Istra – ljudi, priroda, prošlost, sadašnjost, suživot. Luksuzno izdanje Rakovčevih djela obogaćeno je predgovorima Milorada Stojevića i Ervina Hladnika Milharčiča i  kritičkim tekstovima koje su, između ostalih, o autoru objavljivali Boris Biletić, Igor Mandić i Zdravko Zima.

Posrijedi je izbor raznovrsnih djela, poezije, beletristike, žurnalizma i popularne znanosti:

  1. knjiga Sectio aurea sadrži izbor pjesama iz zbirki Priko Učke, Sik, Cha for Kids i Besida priletuća kratke priče iz zbirke Istragram u kojima je literarno zagrebao i u zagrebačku stvarnost  te pripovijesti Blak, Brigada del Amanecer, Sectio aurea i Metak za Melkiora.
  2. knjiga sastoji se od kultnog romana ‘Riva i druži, pulske urbane i istarske ruralne epopeje, koja je istovremeno i jugoslavenski književni slučaj,  i romana Sliparija, u kojoj polazi od mjesne legende koju nadograđuje dokumentarnim pasažima i pričom o ubojstvu.
  3. knjiga sadrži romane La Triestina, viševrsni intelektualni melanž s temom iz 90-ih godina 20. st i Snovid, roman o raspadu civilizacije.
  4. knjiga sadrži Lucidar otočni kvarnerski, putopisno- feljtonističku knjigu i svojevrsni kulturni atlas otoka Lošinja i Cresa; putopise objavljene u knjizi Priko Učke i u časopisima te biografije istaknutih suvremenih Istrana.

„Milan Rakovac, možda jedan od posljednjih Mohikanaca koji nastoje pomiriti književnu tehniku i specifičnost predmetnotematskih struktura modernoga društva, ustrojstva što imaju paradigme od najsirovijeg seljačkog, lokalnoga, svijeta do kozmopolitskih vizija sličnih ekspresionističkim tehnikama njegova predočavanja.“

(Iz predgovora Milorada Stojevića) 

„Kod Rakovca su pitanja vrlo jednostavna. Pri odgovorima pak treba uzeti u ruke mačetu i krčiti put kroz džunglu. Njegova mama je Istra, ali otac je bio King Kong. (…) Njegov Mediteran je jezična konstrukcija, katedrala iz riječi koje su došle od svih vjetrova. (…) Kad sam prvi put uzeo u ruke ‘Riva i druži (Dolaze drugovi), učinilo mi se da sam na svojoj zemlji. Rakovac je sastavio jezik našega vremena i govorio o stvarnome svijetu.“

(Iz predgovora Ervina Hladnika Milharčiča)

„Veliki James Joyce je primjer za ono što radi Rakovac. Tko čita Joycea? Malo tko. Tko razumije Joycea? Malo tko. Isto je tako i s Rakovcem, koji donosi joyceovski obrat u hrvatskoj prozi, on je apsolutni predstavnik jednoga stila, svoga stila, neponovljivog.“

(Igor Mandić na promociji u okviru Sajma knjiga u Puli)

Slični članci

Loading...