stav

Organizovana subverzija

Autor: taz.de, Preveo Nebojša Kandić
02.04.2015.

U južnoj Evropi protiv desnice raste nova Levica. U Berlinu razgovaraju intelektualci iz zemalja bivše Jugoslavije. Prisustvo publike doprinosi tome da okupljanje preraste u pravi dogadjaj.

„Estetika Otpora“: Roman star 40 godina u svojih 1000 strana opisuje horor istorijskog fašizma i utopije i greške levice pri čemu postavlja pitanje, kako se kroz posmatranje umetnosti može organizovati otpor – koga bi to još moglo da zanima?

Očekivano je bilo, da će se na diskusiji o delu Petera Weissa naći nekoliko učitelja nemačkog jezika, par bivših kućevlasnika i levičari iz sindikata. Međutim, posetioci te subotnje večeri zaposedaju berlinski Hebbel-Teatar i među njima su pre svega mladi ljudi u svojim 20-im i 30-im, koji izgledaju kao da nešto rade sa kulturom i međusobno razgovaraju na srpsko-hrvatskom, grčkom, engleskom i nemačkom. Zbog velikog interesovanja diskusija je premeštena u veliku salu ali je i pored toga stalno rasprodata.

Na bini: četvoro intelektualaca iz bivše Jugoslavije. Samo zbog ove izvanredne postavke, naime da četvoro Jugosa razgovaraju o nemačkom romanu i diskutuju o njegovoj aktuelnosti danas, ovaj događaj zaslužuje veliku hvalu. Inače ih se pita samo o njihovoj domovinu, ratu i pristupu EU. Međutim, nije slučajnost da baš Jugosi ovde razgovaraju. Avangardna umetnost i subverzija su na jugoslovenskoj levici igrale veliku ulogu, kako za vladajuće komuniste, tako i za leve disidente. Moderator Boris Buden, hrvatski filozof, marksista i prevodilac Frojda, skreće pažnju na to da su grupe kao na primer Laibach iz Slovenije, koja je otvoreno napadala komunističku državu tokom 80-ih, i u oficijalnim medijima davali intervjue. Ovoj tradiciji pripada takođe i najveća konferencija o Marksovoj teoriji, „Subverzivni festival“, koja se održava u Hrvatskoj i tamo je događaj koji za političku elitu predstavlja nezaobilazni termin.

Srednji prst

To može biti razlog zašto je toliko mladih ljudi došlo. Otpor je pojam koji u Nemačkoj više nije u upotrebi. Na krajevima Evrope međutim, naglašava Buden, otpor je zbog konkretne pretnje desnice još uvek neophodan. Inspiraciju i saznanje o tome, kako se takvo stanje može promeniti, mladi ljudi traže pre svega u zapadnom delu Evrope.

Pored Budena diskutuju i bosansko-hrvatski pozorišni režiser Oliver Frljić, poznat po svojim postavkama i javnim intervencijama kao oštar kritičar hrvatskog nacionalizma, beogradska dramaturškinja Borka Pavićević, institucija, legenda i nepokvarljivi centar levih u Srbiji i hrvatski filozof Srećko Horvath, autor brojnih eseja između ostalog u saradnji sa Slavojem Žižekom, osnivač “Subverzivnog festivala”, na kome je nastao video sa grčkim ministrom finansija, Janisom Varufakisom, koji pokazuje srednji prst.

Buden postavlja na početku dobro pitanje, da li levičari različitih generacija pripadaju inventaru nekog muzeja kao slike i umetnička dela, koja Weiss u svom romanu opisuje. Niko od učesnika to naravno ne vidi tako. Svi se slažu, da se Evropa suočava sa fašizmom koji levicu samim tim čini neophodnom.

Buden i Pavićević, najstariji među učesnicima, bore se kao branioci jugoslovenskog komunizma i tradicionalnog antifašizma za to da se u savremenoj realnosti utvrde sile koje su oduvek bile na snazi.

Življa opažanja dolaze od mlađih. Oni raspravljaju o pitanju romana, kako umetnost, književnost i filozofija mogu da prate otpor van muzeja. Da li je nasilje ili diskurs pravi put, o jeziku kao sredstvu borbe i da li levica treba kulturnu hegemoniju u smislu Gramšija.

Vladavina Znakova (Simbola)

Horvath pokušava da Weissove slike prevede u sadašnjost. Značenje, koje kod Weissa ima slika Géricault-a, “Splav Meduze”, simbolizira danas sliku potonule Costa Concordie, čije su palube i barovi nosili imena evropskih gradova i država. Evropske slike užasa se danas ne proizvode kroz ratne brodove nego u jednom potonulom kruzeru u Sredozemnom moru.

Horvath govori o “Semio-Kapitalizmu”, vladavini znakova i opisuje kako znakovi kao srednji prst Varufakisa mogu biti subverzivniji od nasilja. Frljić sa druge strane zahteva novi jezik, kojim bi se proleterijat pridobio za subverziju. U publici kao ovde u Berlinu sedi samo srednja klasa, o kojoj više ne mora da se diskutuje. Aplauzi publike odjekuju na protivtezu Srećka Horvatha. “Proleterijat više ne postoji. Ovde u publici sedi novi proleterijat: Prekarijat“.

Weissov roman je nastao u tri knjige, između 1975. i 1981. Iako su tada u feljtonima ocrnjeni kao komunistička ideologija i kao zanatlijsko šarlatanstvo, danas važe kao delo veka. Dela veka od hiljadu strana se retko čitaju, i to važi i u ovom slučaju, zbog toga što se uopšte ne daju čitati – u svakom slučaju ne sama. Na „Estetici Otpora“ se mora raditi. To su onomad prvo shvatili oni o kojima se u knjizi radi: levičari. Njihova recepcija je bila kolektivna, unutar i van univerziteta su nastajali legendarni krugovi čitaoca romana.

Pozorišna izvedba u planu

Iz naširoko meandrirajućih pitanja se na kraju zahvaljujući publici zaista i obrazovao neki vid kruga čitaoca Weiss-ovog dela. Ljudi koji se javljaju za reč, maltene i ne poznaju delo i pre svega su zainteresovani da raspravljaju o pojmovima kao što su fašizam i rad. Sve to podseća na nastupe francuskih filozofa prošlih godina u istom teatru, Jacques Rancière-a i Alain Badiou-a. Interesovanje za teoriju levice je ogromno. Ali interesovanje, koje se više odvija u kolektivnom slušanju i komentiranju, koje ne ustupa pred velikim pojmovima i idejama. Diskusija je bila zagrevanje za jedan pozorišni projekat. Razgovor treba da služi kao baza kako bi sledeće godine, na stoti rođendan Petera Weiss-a, aktuelnost njegove estetike otpora bila izneta na binu. Niko ne zna, da li će i tada u Grčkoj vladati Siriza a u Hrvatskoj i Španiji levica, u Francuskoj I Italiji desnica. Da li će estetika otpora osvojiti bine i postati politika.

 Objavljeno i prevedeno sa taz.de

Još članaka

  • SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac

    SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac

    SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac 19.10.2022. Od nadležnih institucija Republike Srbije zahtevamo da hitno deeskaliraju bespotrebne…

    20.10.2022.
  • Support for the struggle against war and repression!

    Support for the struggle against war and repression!

    Support for the struggle against war and repression! For the collective Chto Delat, from the performance collective New People: Aleksandra Sekulić, Ana Isaković, Ana…

    23.03.2022.
  • In Memoriam: Dubravka Ugrešić (1949-2023)

    In Memoriam: Dubravka Ugrešić (1949-2023)

    „Svojevremeno je Dubravka Ugrešić, jedna od pet „hrvatskih veštica“, devedesetih, na preispitivanje (omiljena reč kada je pozorište u pitanju, u tekstovima o pozorištu uporno…

    17.03.2023.
Loading...