stav

Rezervna država

Autor: Borka Pavićević
30.12.2013.

„Mi nemamo rezervnu državu!“ – uzvik jednog od učesnika skupa organizovanog na inicijativu radnika-poverilaca beogradskih preduzeća „Trudbenik“, „Rekord/Vizahem“ i „Srbolek“, ispred Ministarstva pravde u Nemanjinoj 22-26, 24. decembra, sa početkom u 13 časova.

Dan izuzetno lep, sve što je od prirode lepo je.

Inicijativi su se pridružili radnici-poverioci zrenjaninske „ Jugoremedije“, zatim „Tri Grozda“ i „Montaže“ iz Beograda, te drugih preduzeća u stečaju, kao i udruženja građana Učitelj neznalica i njegovi komiteti i Građanski savez, suorganizatori.

Zbilja, radnici-poverioci nemaju drugu državu, niti druga preduzeća, niti druge familije, niti druge prilike, niti drugoga imanja i nemanja, oni su ostaci civilnog društva, i sindikata, ono što je preostalo iza rata i privatizacije, oni su, po svemu sudeći, najveći patrioti.

„Postupkom stečaja rukovode Privredni sud i stečajni upravnici koje sud imenuje“(iz Poziva za skup).

Stečajni upravnici mogu biti različiti, naklonjeni ili nenaklonjeni, manje ili više profesionalni, sa iskustvom u takvim radnjama ili bez njega. Ali, kako je to na jednom od pripremnih sastanaka rekla Marija Obradović, politikološkinja, oni, stečajni upravnici, imaju naređenje, ili im je u opisu radnog mesta da preduzeća zatvore, postupci na tom putu mogu biti različiti, ali vode istom cilju.

„Izuzetak su društvena preduzeća koja su otišla u stečaj očekujući privatizaciju – njima zakon za stečajnog upravnika nameće Agenciju za privatizaciju. Dosadašnji protesti, sastanci i prepiske sa stečajnim upravnicima i sudijama, predsednicima sudova i drugim predstavnicima pravosudne vlasti, nisu doveli ni do kakvog pomaka – delimično zato što je pravosuđe nakon „reforme“ još više opterećeno neznanjem, neradom i korupcijom, delimično zato što Vlada i ekonomski moćnici i dalje imaju veliki uticaj na pravosuđe koje je deklarativno „nezavisno“, a najviše zato što su i sami propisi koje pravosuđe primenjuje tako koncipirani da isključuju radnike iz odlučivanja o sudbini preduzeća u stečaju. Zato smo doneli odluku da se protest ne održi ispred suda, nego ispred Ministarstva pravde, ne sa zahtevom da se poštuju propisi, nego sa zahtevom da se menjaju.“

Da se menjaju.

Zašto se to ne čini?

Zašto su oni koji su životno zainteresovani za reorganizaciju nekadašnje, ili za pokretanje nove poslovne aktivnosti, isključeni iz procesa odlučivanja? Isključeni su oni koji su u stanju da donesu odluke, za razliku od onih koji nisu u stanju to da učine, kao i onih čiji se interes sastoji u ometanju reorganizacije, te u iskorenjivanju svake mogućnosti proizvodnje i svake inicijative.

I to, naravno, nije pravno, već političko pitanje.

Skup je pokušao da preko svojih delegata uruči ministru pravde svoje zahteve; „oni su zauzeti“, odgovor je kabineta, sekretara i sekretarica, svih onih čiji je „svoj posao“ da poštede svoje pretpostavljenje od naroda.

Eh, kada bi Josip Visarionovič znao da sam baš ja u Gulagu, on bi me sigurno odatle izbavio.

A tek, kada bi Brisel znao šta oni nama rade, sigurno bi se pravda našla u Evropi.

Slušam Predsednika koji ima problema sa prisluškivanjem, slušamo o zaverama protiv nosioca borbe protiv korupcije, i neprekidne, odasvud, pritužbe i žaljenja na imidž u medijima. Mediji su prva, najvažnija preokupacija vodećih, kako su oni prikazani, kako „izgledaju“. Šta im rade, u medijima.

Čime se, zapravo, oni bave. Barem dok pričaju, dok se ispovedaju, dok se predstavljaju, u medijima.

U svojoj rezervnoj državi.

Parole sa skupa: „UPRAVLJANJE U STEČAJU RADNICIMA!“

Radnike u prvi red, Dug za doprinose je dug radnicima, Veće Šanse za reorganizaciju, Pravo na reorganizaciju je radničko, Svu vlast poveriocima, Skupština poverilaca je najveća vlast u stečaju, Radnici su najveći poverioci, Radnici su sve takse i troškove odavno platili.

Između ovih parola, i ulaza u Ministarstvo pravde, po lepome danu, prošlo je u toku dva sata, bez odgovora o prijemu kod ministra, ravnih dvadesetak, minimum, crnih „audija“, i pet-šest novih „poršea“, bilo je i nekih japanskih automobila, ta crna kola neodoljivo podsećaju, i to bez ikakvog napora asocijativnog aparata, na ona koja su jurila pravo u demonstrante devedesetih, ili pak na sprovode iz Kopolinih filmova, mrtvozornički prizor.

Skoro nisam čula tako artikulisane govore, govore sa temom i smislom, tako tačne u opisu uzroka, posledica i htenja kao što su to bili govori Dragoljuba Kostića, Ljiljane Latinović, Milenka Ničića, Zorana Gočevića, Branislava Markuša i Vladimira Novakovića.

Nikako se ne bih žalila na malo prisutnih ljudi, niti na nedostatak reprezentacije ovoga i ovakvih skupova u medijima. Jer malo, sudeći po kvalitetu skupa, može biti i jako mnogo.

Ne bih volela da budem u koži onih koji ne uviđaju, ili im interes nije da vide značaj ovakvih skupova.

Važnost i kao slike stvarnosti, tako i budućih „dešavanja“.

„Najmanje što Ministarstvo pravde može i mora da uradi na uspostavljanju ravnopravnosti radnika-poverilaca sa drugim poveriocima je da pre promene zakona, ODMAH oslobodi radnike-poverioce plaćanja svih sudskih taksi i drugih troškova učestvovanja u postupku stečaja.

Sve izmene koje tražimo moraju važiti za postupke koji su u toku. Smatramo da je ovo minimum na osnovu koga se može razgovarati o daljim poboljšanjima.

Ukoliko Ministarstvo pravde odbije da bude pregovarač novog zakona o stečaju na načelima koje smo izneli, naše udruženje će uraditi nacrt zakona i pokrenuti Narodnu inicijativu za njegovo usvajanje“.

Stoji zbor „Upravljanje u stečajnom postupku“ ispred Ministarstva pravde. Prolazi svet Nemanjinom, ka železničkoj stanici, nađe se po neki rolo-kofer među „krmačama“ u tome što vuku, uz stepenice Ministarstva penje se i po neki japi, ili japijevka. Komentari prolaznika govore da je svima poznato o čemu je reč, o pljački.

Držim da je organizovani protest i otpor, sa idejom i svrhom, mnogo bolji od neorganizovanog, što se budućnosti tiče.

Danas, 27.12.13.

Još članaka

  • POVODOM NAJAVE POKRETANJA INICIJATIVE PRED GRADSKOM KOMISIJOM ZA SPOMENIKE I NAZIVE TRGOVA I ULICA

    POVODOM NAJAVE POKRETANJA INICIJATIVE PRED GRADSKOM KOMISIJOM ZA SPOMENIKE I NAZIVE TRGOVA I ULICA

    Povodom najave pokretanja inicijative Pokreta slobodnih građana (PSG) da se ime Borka Pavićević dodeli javnoj površini u Beogradu, koja je oivičena ulicama Birčaninova, Bulevar…

    20.10.2022.
  • In memorian – Marko Brecelj

    In memorian – Marko Brecelj

    Kantautor Marko Brecelj preminuo je jutros u 71. godini, javlja Radio Koper.  U svoj pedesetogodišnjem radu, ovaj umetnik je pomerao granice u muzici, performansu,…

    04.02.2022.
  • ZAUSTAVITI NASILJE POLICIJE NAD AKTIVISTIMA U MAJDANPEKU

    ZAUSTAVITI NASILJE POLICIJE NAD AKTIVISTIMA U MAJDANPEKU

    Beograd, 30.09.2022. Platforma Tri slobode ZAUSTAVITI NASILJE POLICIJE NAD AKTIVISTIMA U MAJDANPEKU Organizacije civilnog društva okupljene oko Platforme “Tri slobode” zahtevaju hitnu reakciju institucija…

    03.10.2022.
Loading...