stav

Društveno štetne namere

Autor: Branislav Jovin, Danas
29.07.2014.

Pošto je Danas jedini dnevni list koji je objavio članak o Javnoj sednici Komisije za plan povodom izmena Generalnog plana Beograda, prilažem vam tekst za koji mi nije dozvoljeno da ga na sednici pročitam, jer je „izmenjena procedura“ rada Komisije, pa posle čitanja odgovora na primedbe ne može da se diskutuje, što je potpuno apsurdno.

U suštini, smisao izmena i dopuna Generalnog plana, zapravo „urbanističkog ustava“ svakog grada, jeste da se Plan unapredi i da se pojedine odrednice osavremene. Tako je u svim gradovima Evrope, ali u Beogradu nije. U Beogradu se „izmene“ Generalnog plana donose da bi se legalizovala neplanska izgradnja ili da se promeni namena ekskluzivnih lokacija po želji investitora.

1982 – 1986: Za vreme predsednika IO Beograda Radoja Stefanovića usvojene su izmene i dopune GUP 1972 – kada je legalizovan neplanski izgrađen (1983-1986) „Tramvaj za 21. vek“… Kada je samodoprinos 1982. godine od 200 milina dolara raspisan za početak gradnje prve etape metro-sistema spiskan u širenje mreže uskokolosečnog tramvaja iz 19. veka… Kada su odrednice GUP 1972, zasnovane na urbanističkim konstantama „Grada sa metro-sistemom“, zamenjene odrednicama retrogradnog automobilsko-tramvajskog grada primerene Beogradu s početka 20. veka kada je imao 68.480 stanovnika

2000 – 2004: Iako su 1997. godine, za vreme gradonačelnika Zorana Đinđića, reafimisani planovi evropskog Beograda sa metro-sistemom iz 1982. ( i do 2000. su ažurirani projekti prve etape metro-sistema), kasnije su, za vreme predsednika IO Beograda Nenada Bogdanovića, odrednice automobilsko-tramvajskog Beograda iz 1985. ponovo ugrađene u GUP Beograda 2021. Ugrađena su i 32 načina kako da se „izađe u susret“ investitoru („investitorski urbanizam“ Đorđa Bobića). Tada su rasprodate najvrednije lokacije u gradu – (Ušće, Rajićeva, Tri lista duvana, Luka Beograd, Autokomanda), a budžet Beograda uskraćen je za 1,8 milijardi evra!

2008 – 2012: Za vreme gradonačelnika Dragana Đilasa počela je gradnja retrogradnog automobilsko-tramvajskog Beograda. Unutrašnji magistralni poluprsten, kao deo tog plana, u dužini od 17, 2 kilometara, sa otkupom građevinskog zemljišta i enormnim rušenjem trebalo bi da košta 2,4 milijarde evra – kao 34 kilometara pravog metro sistema. Istovremeno, više od 380 miliona evra spiskano je u nefunkcionalni tramvajski Most na Adi sa pristupnim petljama. Pored toga, 240 miliona evra troši se za most Zemun – Borča i za pristupne puteve kao prvi korak izgradnje „Trećeg Beograda“, opsesije ondašnjeg gradskog arhitekte Bobića. Tada je u Bulevaru kralja Aleksandra posečeno i 423 zdrava platana da bi Parking servis dobio 396 dobro naplativih parking mesta!

2014: Predsednik Privremenog organa Beograda Siniša Mali, sada gradonačelnik, iako svestan da će i deca naše dece otplaćivati kredite spiskane za retrogradni automobilsko-tramvajski Beograd – nastavlja tamo gde je prethodna vlast stala. Obećava gradnju četiri podzemne garaže, sređivanje Trga Slavija (izmeštanje spomenika Dimitrija Tucovića da bi se izgradila „velelepna fontana“, opsesija gradskog arhitekte D. Vasovića). Mali nastavlja da sprovodi i fatalni investitorski urbanizam i traži izmene i dopune GUP-a 2021. U suštini stoji zahtev da se brišu sve odrednice koje predstavljaju prepreku rentijerima iz Arapskih Emirata, pa da se na središnjem delu Savskog amfiteatra izgrade dva miliona kvadrata poslovno-stambene namene i posebno „Kulu Beograd“ visine 220 metara i najveći trgovački centar u ovom delu Evrope sa 200.000 kvadrata neposredno uz obalu Save. A to je prethodno Vlada Srbije proglasila za nacionalni interes! Čiji nacionalni interes?

Potpuno je nedopustivo da se odrednice GUP-a koje štite zapravo javni interes brišu zarad privatnog interesa rentijera iz Emirata. Kao što je nedopustivo da se na Slaviji pešaci teraju u podzemlje. Zato stručna javnost i građani koji vole svoj grad moraju učiniti sve da se odustane od izgradnje besmislenih podzemnih prolaza na Slaviji i spreči usvajanje društveno štetnih izmena i dopuna GUP-a.

Autor je arhitekta, urbanista i rukovodilac projekta „Metro Beograd“ 1973 -1982. i 1986 – 2000.

Još članaka

Loading...