Promocija knjiga: „Zatvaranje kruga“ Latinke Perović i „Smrt u Hagu“ Nevenke Tromp

U utorak 11. juna u 18:30h u CZKD održaće se promocija obnovljenih izdanja dveju knjiga: „Zatvaranje kruga“ Latinke Perović i „Smrt u Hagu“ Nevenke Tromp, izdavača University press – Magistrat izdanja, edicije: Međunarodna biblioteka.

U promociji će učestvovati: urednik edicije Robert Donia, i autorke Latinka Perović i Nevenka Tromp.

„Zatvaranje kruga“ Latinke Perović

Rukopis knjige nastao je u toku 1973/74. godine. O njegovom objavljivanju, i da je to bio cilj autorice, nije se tada moglo ni razmišljati. Prvi ga je, šesnaest godina nakon njegovog nastanka, pročitao Marko Nikezić i to neposredno pred svoju smrt, januara 1991. Sugerirao je autorici da rukopis objavi, rekavši joj: “Suvo i precizno, to je ono što tražim.” Na ponudu autorice vodećim ljudima u tadašnjoj sarajevskoj “Svjetlosti”, odgovor je bio pozitivan. Knjiga je, u 5.000 primjeraka, objavljena u Sarajevu. Rat je, međutim, spriječio da ona dođe do akademske i šire javnosti, a politički položaj srpskih liberala učinio je da ona nije nikada ni prodavana u Beogradu. Ipak, nijedan njen primjerak ne može se više naći: istraživači iz zemlje i inostranstva nekako su dolazili do nje, koristeći je kao autentično svjedočanstvo. Iz njihovih radova je potekla inicijativa da se izdanje ove vrijedne knjige obnovi. Autorica je, opet, izabrala sarajevskog izdavača, University Press. Sa predgovorom dr. Milivoja Bešlina, koji je odbranio doktorsku tezu o period o kojem knjiga govori, ovaj izdavač nudi javnosti njeno drugo izdanje.

„Smrt u Hagu: Nezavršeno suđenje Slobodanu Miloševiću“ Nevenke Tromp

Prema Neni Tromp, „Miloševićeva smrt je označila više od kraja jednog čovjeka. Ona je označila kraj jedinstvene mogućnosti da se na sudu raskrinka Miloševićev plan, i da ga se – kroz dokaze i svjedočenja – ipak natjera da se suoči sa istinom, kojoj se on uporno opirao“. Tražeći odgovor na pitanje: šta dalje?Trompova se okrenula arhivi sudskog procesa, koja, po njoj, predstavlja „historijski izvor bez premca“. Nastala kao „proizvod pravnog postupka“, ona sadrži „skoro sveobuhvatnu, možda čak i najveću zbirku materijala koji se odnose na krivičnu i političku odgovornost jednog pojedinca za raspad Jugoslavije i ratne zločine“. Trompova je opisala tu jedinstvenu zbirku. Suđenje je trajalo 467 dana. Za sobom je ostavilo 43.191 stranica sudskog transkripta. Pozvano je 400 svjedoka. Tužilaštvo je podnijelo 5769 dokaza na 150.000 stranica. Odbrana – 12.107 dokaza na 25.000 stranica. Riječju, Haški tribunal je omogućio da se dođe do dokumenata na koje bi se dugo, možda i decenijama čekalo. Posebno do dokumenata Visokog saveta odbrane (VSO) koji potvrđuju de facto i de jure odgovornost Slobodana Miloševića. Iako je dobro poznavala arhivu suđenja Slobodanu Miloševiću, Nena Tromp je znala da to nije samo njena prednost već i ograničenje. Trebalo je uspostaviti kritički odnos prema materijalu i staviti ga u akademski okvir. Studija Smrt u Hagu na izvjestan način je i biografija Slobodana Miloševića. U njoj je analiziran i njegov uspon i njegov kraj, i tako zaokružen pogled na njegovu pojavu u Srbiji i Jugoslaviji na kraju 20. stoljeća.