stav

20 godina međunacionalne kulturne saradnje u jednoj knjizi

Autor: Cristina Marí, K 2.0
29.06.2018.

KOSOVO 2.0 i CZKD DOKUMENTUJU KULTURNE MOSTOVE IZMEĐU KOSOVA I SRBIJE

Promocija monografije „Studija Slučaja Përtej“ održana je u četvrtak, 28. juna, u prostorijama Qendra Multimedia u Prištini. Nastala kao rezultat saradnje između K2.0 i Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, ova knjiga je kritički dokument kulturne saradnje između Kosova i Srbije od 1997. godine do danas.

Publikacija je rezultat jednogodišnjeg procesa istraživanja, koji je uključio intervjue sa nekim od najaktivnijih i najrelevantnijih glasova kulturnih scena obe države u prethodne dve decenije. Majlinda Hodža, Rozafa Malići i Luna Đorđević sprovodile su intervjue i uredile ovu

hronologiju, koja je oživljena glasovima raznih aktera, među kojima su dramaturg Jeton Neziraj, istoričarka umetnosti Vesa Sahaciu, i antropološkinja Eli Krasnići sa Kosova, filozof Branimir Stojanović, umetnica Darinka Pop-Mitić i kustoskinja Vida Knežević iz Srbije.

Kroz dokumentaciju i narativ pruženih tokom intervjua, „Studija slučaja Përtej“ nudi hronologiju političkih i kulturnih događaja na Kosovu i u Srbiji, između 1997. i 2017. godine. Početna tačka hronologije je izložba „Përtej“, koja je otvorena 5. juna 1997. godine u CZKD u Beogradu. Izložba je danas upamćena kao revolucionaran korak na umetničkoj sceni kosovskih Albanaca, jer je na njoj četvorica albanskih umetnika – Sokolj Bećiri, Mehmet Behljuli, Maksut Vezgiši i Iljir Bajri – izlagala svoje radove u glavnom gradu Srbije, usred snažne političke represije od strane srpskog režima na Kosovu.

Promocija u Prištini je bila prva formalna prezentacija nove publikacije, iako je sličan događaj bio planiran prethodne nedelje u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu. Međutim, 19. juna je glavni inicijator izložbe Përtej iz 1997. godine, filozof i umetnički kritičar Škeljzen Malići, bio sprečen da uđe u Srbiiju na graničnom prelazu, dok je putovao sa Besom Luci i Majlindom Hodžom iz K2.0 i Jetonom Nezirajem iz Qendra Multimedia.

Pošto nisu dobili obrazloženje za sprečavanje njegovog ulaska u Srbiju, i kako ne bi doprineli normalizaciji prakse protiv slobode kretanja – jedne od glavnih stavki zvaničnog dijaloga između vlasti na Kosovu i u Srbiji – čitav tim je odlučio da otkaže promociju i vrati se u Prištinu.

Promocija knjige „Studija slučaja Përtej“ u Prištini bila je u formi javne diskusije između dramaturškinje, kulturne aktivistkinje i direktorke CZKD iz Beograda, Borke Pavićević, filozofa, umetničog kritičara i kustosa Përteja ’97, Škeljzena Malićija, istraživača srspko-albanskih odnosa Aleksandra Pavlovića, dramaturga i direktora Qendra Multimedia, Jetona Neziraja i glavne i odgovorne urednice Prishtina Insight, Lure Limani.

Promocija je otpočela projekcijom arhivskog materijala na kojem umetnici iz Srbije, poput Milice Tomić, obeležavaju otvaranje Përteja 1997. godine u CZKD. Mnogi od njih koji su učestvovali u tome tada su tu izložbu ocenili kao kulturni most i mogućnost komunikacije sa albanskim umetnicima sa Kosova kroz njihove radove, kako bi razumeli perspektive koje su u suprotnom nedostajale na umetničkoj sceni Srbije i u medijima.

„Ovde su nas nazivali izdajnicima“, rekao je Malići pričajući o albanskim umetnicima sa Kosova koju su putovali u Beograd zbog Përteja. „Ljude su ovde hapsili, gde je bio aparthejd, i to su novine pisale, da smo pokušavali da sarađujemo.“

„VEOMA JE OPASNA KLIMA KOJA ME PODSEĆA NA MNOGO TOGA, I ZATO JE OBJAVLJIVANJE OVE KNJIGE NAKON 20 GODINA INSPIRATIVNO.“
Borka Pavićević, dramaturškinja

Malići se prisetio te prilike kao ključnog koraka na sceni međunarodne umetnosti, pošto je Beograd veća platforma od ostalih gradova bivše Jugoslavije. „Jedine prilike za izlaganje na Kosovu su bila mesta poput Hani i 2 Robertëve i galerija Koha,” rekao je. „We couldn’t promote artists elsewhere besides these cafés.“ Za Malićija je izložba u Beogradu doprinela uvođenju kosovske umetničke scene na platformi međunaodne umetnosti.

Dramaturškinja Borka Pavićević, koja je, kao direktorka CZKD, bila odgovorna za otvaranje Përteja u Beogradu, rekla je da je čitav događaj bio praćen onim što je ona nazvala „mistifikacijom straha“, u datom političkom kontekstu. Dodala je da su umetnička i kulturna saradnja između oba društva i dalje ugrožene.

„Sve je prekriveno velom skandala, i veoma je teško pričati o sadržaju onoga što se dešava,“ rekla je o ovogodišnjem održavanju festivala Mirëdita, dobar dan u CZKD, koji je izazvao proteste srpskih nacionalističkih grupa.

Pričajući o kontekstu značaja izložbe Përtej, Borka Pavićević se osvrnula na ulogu kulturne saradnje danas. „Ovo je potpuno nov kontekst za Evropu,“ rekla je. „Ovi projekti imaju mnogo bitnije značenje danas u kontekstu porasta ekstremne desnice i jačanja protekcionizma kao odgovor svim tim ljudima (kojima je potrebna pomoć). Veoma je opasna klima koja me podseća na mnogo toga, i zato je objavljivanje ove knjige nakon 20 godina inspirativno, ona otvara prostor za razmišljanje.“

Dramaturg Jeton Neziraj je želeo da istakne da se izvesna distanca razvila između kulturnih aktera, uključujući i neke umetnike i kulturne institucije. „Interesi određenih kulturnih institucija i umetnika su se promenili i neke prilike za saradnju su sada ograničene“, rekao je Neziraj. „Teško je objasniti zašto se to dogodilo, ali sam siguran da su politička dešavanja svakako imala uticaj i čine prepreku pošto sada ponovo postoji nepovoljna klima.“

Neziraj se osvrnuo na skorašnji incident na granici sa Škeljzenom Malićijem kako bi naglasio postojeće osećanje iscrpljenosti među kulturnim akterima, u kontekstu postojećih političkih i administrativnih prepreka, i predložio da postoji rizik da u ovom kontekstu mnogi stvaraoci mogu prosto da odustanu. Međutim, insistirao je na tome da posledice kraja kooperacije između nezavisnih aktera, poput saradnje CZKD i Qendra Multimedia, mogu biti fatalne. „Ne mogu da zamislim politički dijalog bez kulturnog dijaloga“, zaključio je.

Aleksandar Pavlović je rekao da pojedinci mogu da budu relativno nemoćni pred dominantim nacionalističkim narativima, ali treba da nastave da sefokusiraju na ispunjavanje sopstvenih uloga najbolje što mogu. Osvrnuo se na kapacitet avangardnih grupa u društvu, i istakao: „Mi smo odgovorni da uradimo najviše što možemo unutar naših oblasti, bilo da je reč o pozorištu, kulturnom centru ili akademskom radu.“

Limani iz Prishtina Insight je podsetila forum na to da je „umetnost borba i konflikt“ i osvrnula se na to kako umetnici u svojim projektima su ispolitizovani i stavljeni u službu određenih nacionalnih narativa, što često zamagljuje njihovu glavnu umetničku svrhu.

„Najbolji primer je rad Drena Malićija, ‘Licem u lice’“, rekla je, pričajući o radu kosovskog umetnika na kojem su predstavljeni u pop-art stilu Adem Jašari i Vorholov Elvis Prisli. Rad je trebalo da bude prikazan na retrospektivi u Beogradu 2008. godine, ali je izložba otkazana zbog protesta. „Ovo je primer inherentne kritike nacionalističkog diskursa (u umetničkom radu) pretvorene u predmet albanskog nacionalizma“, rekla je.

Za Limani je opasnost u činjenici da ni umetnici, ni kritičari pa čak ni građani nemaju kontrolu nad interpretacijama i politizacijom njihovih radova dalje od njihove namere.

Još članaka

  • ZAUSTAVITI NASILJE POLICIJE NAD AKTIVISTIMA U MAJDANPEKU

    ZAUSTAVITI NASILJE POLICIJE NAD AKTIVISTIMA U MAJDANPEKU

    Beograd, 30.09.2022. Platforma Tri slobode ZAUSTAVITI NASILJE POLICIJE NAD AKTIVISTIMA U MAJDANPEKU Organizacije civilnog društva okupljene oko Platforme “Tri slobode” zahtevaju hitnu reakciju institucija…

    03.10.2022.
  • In Memoriam: Damir Pavić Septik

    In Memoriam: Damir Pavić Septik

      25.01.2024. preminuo je umetnik Damir Pavić Septik. Ponosni smo što smo imali priliku da sa njim godinama sarađujemo i delimo inspiraciju, ideje  i…

    26.01.2024.
  • In Memoriam: Dubravka Ugrešić (1949-2023)

    In Memoriam: Dubravka Ugrešić (1949-2023)

    „Svojevremeno je Dubravka Ugrešić, jedna od pet „hrvatskih veštica“, devedesetih, na preispitivanje (omiljena reč kada je pozorište u pitanju, u tekstovima o pozorištu uporno…

    17.03.2023.
Loading...