stav

Historija koju pišu svjedočanstva

Autor: Nisad Selimović, "Oslobođenje"
06.04.2018.

U Historijskom muzeju BiH već neko vrijeme traje izložba “Svjedočanstvo – istina ili politika”, koja je dio projekta “Svjedočanstvo – istina ili politika: Koncept svjedočanstvo u komemoraciji jugoslavenskih ratova”. Ovaj obimni projekat traje već desetak godina, a uključivao je brojne intervjue sa učesnicima ratova na području bivše Jugoslavije, kao i antiratnim aktivistima, sve kako bi se stvorila baza za umjetnike, koji su nakon toga to preinačili u sve što im je bukvalno palo na pamet. Od arhivskih pristupa, preko participativnih audio-vizuelnih i antropoloških istraživanja, pa sve do statističkog i tehnološkog promišljanja.

Izgradnja historijskog narativa

– Projekat je zasnovan na rezultatima prethodnog projekta “Imenovati TO ratom”, koji je trajao od 2012. do 2014. godine i bio posebno fokusiran na preko 200 intervjua obavljenih sa antiratnim aktivistima, govori za Oslobođenje Noa Treister, umjetnica i aktivistica iz Srbije, te voditeljica projekta. Treister nam kaže i da u Srbiji “ne postoji zvanična politika sećanja, jer svaka opština ili grad ima sopstvenu ceremoniju sećanja, pravi sopstvene spomenike, u školama se o tome ne uči, tako da to postaje neka vrsta privatnog sećanja na ratove”.

– To je zato što Srbija zvanično nije bila u ratu i ne želi da preuzima odgovornost što je slala te ljude tamo gde ih je slala, navodi Treister.

Historijski muzej je partner izložbe koja je već predstavljena u Trentu u Italiji, te u Beogradu, a nakon Sarajeva ide za Banju Luku. Radovi koji navode publiku na razmišljanje zaista sežu ka mnogo različitih formi, a mnoštvo njih donosi neku vrstu audiozapisa, jer su upravo svjedočanstva u fokusu svega. Jedan od umjetnika je uz jednu od pomenutih izjava istu ispisao preko cijelog zida. Kada se upustite u čitanje, shvatite da je to zapis jednog vojnika sa vukovarskog ratišta, potresan i težak.

– Cilj projekta i jeste da se demokratizuje izgradnja istorijskog narativa u regionu te da se ojača uključivanje jugoslovenskih ratova u prakse evropskog pamćenja, dodaje Treister.

Jedna od umjetnica koja je učestvovala u projektu je i Lala Raščić, čiji projekat je ispao nešto sasvim drugo.

– Materijal je bio iznimno težak, pa je moj rad poprimio drugu dimenziju. Na kraju ja govorim o tome kako je zapravo teško napraviti rad o toj temi, kazala je Raščić.

Njen pristup je oduševio i kustosicu, pa nam je priznala da joj je to jedan od najdražih radova na izložbi, koji jasno pokazuje komplikovanost materijala s kojim su umjetnici morali raditi, ali i kreativnost umjetnice.

A osim same izložbe, jučer su gosti muzeja bili i kustosi iz Beča Friedrich Tietjen i Herbert Justnik, koji su prezentovali svoj projekat “Private Photography”. U okviru istog, ova dvojica kreativaca istražuju fotografije iz privatnih albuma iz perioda Drugog svjetskog rata, koje dokazuju da između ratnog i mirnodopskog perioda i nema neke velike razlike, barem kada su u pitanju porodični izleti.

– Istraživanje s vremenom postaje sve zanimljivije, ali i komplikovanije za nas, priznaju obojica. Na pitanje šta će biti konačni rezultat, odgovaraju, također uglas, da nemaju pojma.

 

Participativna uloga muzeja

– Prvi rezultat će se desiti krajem godine kada ćemo organizovati javnu panel-diskusiju vezano za fotografije koje smo sakupili. U nekom daljem periodu bili bismo najsretniji kada bismo uspjeli osnovati institut za istraživanje privatnih fotografija, kažu.

A već prezaposlena direktorica Historijskog nije krila zadovoljstvo što su ova dvojica fotografa bila gosti institucije koja se i sama bavi Drugim svjetskim ratom.

– Drago nam je što smo u mogućnosti da u okviru izložbe „Svjedočanstvo – istina ili politika“, koja ovaj mjesec gostuje u muzeju (sve do 6. aprila, op. a), možemo publici ponuditi i dodatne sadržaje koji otvaraju različita pitanja tretiranja arhivske građe, historijskih izvora, suočavanja sa prošlošću i slično. Sretni smo što možemo podijeliti iskustva i ideje sa kolegama iz Volkskunden muzeja u Beču, jer njihova istraživanja privatnih zbirki fotografija, fotografija porodičnih albuma i uspoređivanje sa onim šta službena historija i izvori tog vremena govore su nam jako zanimljivi i zbog onoga čime se mi u muzeju bavimo. Naročito u kontekstu pristupa koji u muzeju promoviramo, a to su participativna uloga muzeja, rad sa građanima i prikupljanje građe iz privatnih kolekcija. Tema nam je važna i zato što Historijski muzej BiH ima impresivnu zbirku fotografija iz Drugog svjetskog rata, generalno 20. stoljeća, a kontinuirano radimo i na prikupljanju fotografske građe iz prethodnog rata, pa nam je otvaranje različitih perspektiva i metodologija istraživanja uvijek interesantno i dobrodošlo, kazala je Elma Hašimbegović za Oslobođenje.

Više o CZKD projektu Svedočenja – istina ili politika pogledajte ovde. 

Preuzeto sa stranice Oslobođenje.

Još članaka

  • Support for the struggle against war and repression!

    Support for the struggle against war and repression!

    Support for the struggle against war and repression! For the collective Chto Delat, from the performance collective New People: Aleksandra Sekulić, Ana Isaković, Ana…

    23.03.2022.
  • SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac

    SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac

    SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac 19.10.2022. Od nadležnih institucija Republike Srbije zahtevamo da hitno deeskaliraju bespotrebne…

    20.10.2022.
  • In memorian – Marko Brecelj

    In memorian – Marko Brecelj

    Kantautor Marko Brecelj preminuo je jutros u 71. godini, javlja Radio Koper.  U svoj pedesetogodišnjem radu, ovaj umetnik je pomerao granice u muzici, performansu,…

    04.02.2022.
Loading...