
Mirko Tepavac rođen je 13. 8. 1922. godine u Zemunu. Kao gimnazijalac 1939. godine pritvaran je i potom isključen iz zemunske gimnazije i isteran iz svih škola na području Beograda po Zakonu o zaštiti države od komunizma, da bi dalje učio u Sremskoj Mitrovici i Beloj Crkvi.
Učesnik je Narodnooslobodilačke borbe od 1941., a član Komunističke partije Jugoslavije od 1942. godine. U toku rata bio je na dužnostima političkog komesara odreda, brigade, divizije.
Posle rata se nalazi na funkcijama člana Glavnog odbora Saveza socijalističkog radnog naroda Srbije, člana Centralnog komiteta Komunističke partije Srbije, sekretara Okružnog komiteta KPJ u Zrenjaninu i Pančevu, člana Pokrajinskog komiteta KPJ za Vojvodinu, sekretara Saveta za prosvetu i kulturu NR Srbije.
Bio je direktor Radio Beograda u periodu od 1955. do 1959. godine, ambasador FNRJ u NR Mađarskoj i pomoćnik državnog sekretara za inistrane poslove, od 1959. do 1969. godine, direktor i glavni urednik lista „Politike“ i član CK SK Srbije, od 1965. do 1967. godine, predsednik Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine, od 1965. do 1967. godine i Savezni sekretar za inostrane poslove od 25. 4. 1969. do 1. 11. 1972. Godine kada je podneo ostavku na tu funkciju i povukao se iz političkog života.
Nakon raspada Jugoslavije i početka oružanih sukoba 1991.godine učestvovao je na više ex-jugoslovenskih antiratnih skupova u zemlji i inostranstvu. U tom vremenu je objavio više članaka u beogradskom časopisu Republika, Našoj Borbi i Danasu. Za predsednika Evropskog pokreta u Srbiji izabran je 1994.godine.
Knjigu Demokratija ili despotija (zbirka članaka) objavio je 1994.godine u izdanju Građanske čitaonice u Zrenjaninu. S Aleksandrom Nenadovićem objavio je 1998.godine u izdanju B92 knjigu Mirko Tepavac –sećanja i komentari.
U izdanju Službenog glasnika objavio je (2009) knjigu Države, državnici i stradalnici (tekstove objavljene u časopisu Republika od 1991. Do 2008.godine. Autobiografske zapise, o ratu posle rate, objavio je Razlog (Zagreb) 2012. godine, kao knjigu „Moj drugi svetski rat i mir“. Knjiga pokriva period od kraja 1930-ih, preko Narodnooslobodilačkog rata, u kojem je autor učestvovao na strani partizanskog pokreta, i završava se sedamdesetim godinama čistkom liberala, zbog koje je Tepavac iz protesta napustio politički život.
Umro je 28. avgusta u Beogradu. Po sopstvenoj želji kremiran je u najužem porodičnom krugu.
Link za vest i foto galeriju sa promocije knjige „Moj drugi svetski rat i mir“ u CZKd-u.
Još članaka
- Poziv akterima da se priključe u borbi za podršku umetnicima, kulturnim radnicima i sektoru samozaposlenih u kulturi!
Poziv akterima da se priključe u borbi za podršku umetnicima, kulturnim radnicima i sektoru samozaposlenih u kulturi!
Poštovane kolege i koleginice, Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije uputila je dopise Ministarstvu kulture i informisanja, Sekretarijatu za kulturu grada Beograda kao i Pokrajinskom sekretarijatu…
25.03.2020. - 25 godina od genocida u Srebrenici
25 godina od genocida u Srebrenici
Danas se obeležava 25 godina od genocida u Srebrenici. Tog dana, pripadnici Vojske Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića su ušli na teritoriju Srebrenice,…
11.07.2020. - Obustava javnih uvida u planska dokumenta mora biti u skladu sa zakonom
Obustava javnih uvida u planska dokumenta mora biti u skladu sa zakonom
Stručnjaci i organizacije civilnog društva zahtevaju da sprovođenje planskih procedura bude u skladu sa zakonom i bezbednosnim merama i da izjave nadležnih prate zakonom…
17.07.2020.