stav

Neznani dezerter – Pitanje slobode, agresije i odgovornosti

Autor: Eldan Fakić
27.05.2019.

Pitanje dezerterstva je uvek pitanje sadašnjosti i prošlosti. Da li je dezerterstvo uvek opravdano? Da li je dezerterstvo pobeći iz države kada nije ratno stanje, kad vam se ne dopada politička ili vaša lična socio-ekonomska situacija? „Migracija nije zločin“ (migration is not a crime) je parola koja u današnjem globalističkom-digitalnom vremenu biva propagirana, ali postoji li neka vrsta odgovornosti, prema kome smo to mi kao pojedinci odgovorni ako se izostave nacionalni i patriotski okviri? Ili je pitanje dezerterstva samo pitanje agresije i slobode?

Agresija i sloboda

Između svih ugrožavanja čovjekovih vitalnih interesa ugrožavanje njegove slobode je od izvanredne važnosti, individualne i društvene. U suprotnosti sa široko rasprostranjenim mišljenjem da je želja za slobodom proizvod kulture i, još specifičnije, da je uvjetovana obrazovanjem, postoji opsežna evidencija koja sugerira da je želja za slobodom biološka reakcija ljudskog organizma.
(S. 24, Anatomija ljudske destruktivnosti –druga knjiga, Erich Fromm, Naprijed, Zagreb 1989)

„Pravi heroji su bili oni koji su napuštali zemlju kako ne bi u ratu pucali na svoje, u ratu koji je svima nakon 9. marta bio neizbežan – i oni koji su bili dezerteri, kada su shvatili u čemu su se našli“, kaže Borka Pavićević.
(Danske dnevne novine Information, 14. decembar 1996)

To stajalište podupire činjenica da su se tokom povijesti nacije i klase borile protiv svojih ugnjetača ako je postojala bilo kakva mogućnost pobjede, pa čak i ako je uopće nije bilo. Povijest ljudskog roda je uistinu povijest borbe za slobodu, povijest revolucije, od rata za oslobođenje Jevreja od Egipćana, nacionalnih ustanaka protiv Rimskog carstva, njemačkih seljačkih pobuna u šesnaestom stoljeću do američke, francuske, njemačke, ruske, kineske, alžirske i vijetnamske revolucije. Vođe su prečesto koristile parolu da vode svoj narod u borbu za slobodu, dok je stvarno njihov cilj bio porobljavanje. Da nikakvo obećanje snažnije ne apelira na srce čovjeka, dokazuje pojava da čak i vođe koji žele ugušiti slobodu smatraju neophodnim obećati je.
(S. 24, Anatomija ljudske destruktivnosti –druga knjiga, Erich Fromm, Naprijed, Zagreb 1989)

Ona sada ima ozbiljne planove da podigne spomenik „Nepoznatom dezerteru“ i već je diskutovala o tome sa bivšim gradonačelnikom Beograda, Bogdanom Bogdanovićem, najpoznatijim skulptorom u Srbiji, koji sada živi u izgnanstvu u Beču.
(Danske dnevne novine Information, 14. decembar 1996)

 

Foto: Miron Mutaović, izložba „Dezerter“

Još članaka

  • Solidarnost kao disrupcija u Oberhauzenu 2021

    Solidarnost kao disrupcija u Oberhauzenu 2021

    67. međunarodni festival kratkog filma Oberhauzenu 1-10. maj 2021. Tematski program: Solidarnost kao disrupcija Kustoskinje: Aleksandra Sekulić i Branka Benčić Središnji tematski program 67.…

    30.04.2021.
  • Obustava javnih uvida u planska dokumenta mora biti u skladu sa zakonom

    Obustava javnih uvida u planska dokumenta mora biti u skladu sa zakonom

    Stručnjaci i organizacije civilnog društva zahtevaju da sprovođenje planskih procedura bude u skladu sa zakonom i bezbednosnim merama i da izjave nadležnih prate zakonom…

    17.07.2020.
  • IN MEMORIAM: SINAN ALIĆ

    IN MEMORIAM: SINAN ALIĆ

    Centar za kulturnu dekontaminaciju se oprašta od svog dugogodišnjeg prijatelja i saradnika, Sinana Alića koji je danas preminuo u Tuzli. Dugogodišnji novinar, aktivista za…

    14.05.2021.
Loading...