
Drugačiji način razmišljanja i humani aspekt dva su osnovna principa stvaralaštva čuvenog arhitekte Bogdana Bogdanovića (1922-2010), kaže za Danas Ljubica Slavković, urednica programa koji je održan u petak i subotu u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Ona ukazuje da seriju predavanja i razgovora posvećenih Bogdanovićevom opusu objedinjuje naslov Uvod u celinu zato što je cilj projekta da pokrene dugoročnije bavljenje njegovom zaostavštinom, inspirativnom kako za sadašnjicu tako i za budućnost.
– Ljudi se bave Bogdanovićem, ali je utisak da su to uglavnom lične i sporadične inicijative. U Kulturnom centru Beograda je bila održana izložba „Ukleti Neimar“, postojale su i druge aktivnosti posvećene Bogdanovićevom radu, a mi želimo da ih okupimo i podignemo na vidljiviji nivo. Voleli bismo da pokrenemo, motivišemo i ohrabrimo dugoročnije bavljenje Bogdanom Bogdanovićem jer smatramo da je njegovo stvaralaštvo veoma značajno i neobično. Ne samo zbog onoga što je ostavio iza sebe u materijalnom smislu, već zbog procesa stvaranja, načina razmišljanja, sagledavanja značaja kulture. Iako njegovi memorijali možda danas nisu aktuelni u tom smislu, proces stvaranja u kojima su nastajali je veoma važan i iz njega može mnogo da se nauči – skreće pažnju Ljubica Slavković. Ona podseća na široki kulturološki opseg u kome je Bogdanović delovao.
– Bio je arhitekta, dekan, reformator, profesor, graditelj, pisac, političar i u svim ovim oblastima se provlači drugačije mišljenje. Tome je doprinelo Bogdanovićevo široko obrazovanje i talenat. Iz tog drugačijeg načina razmišljanja je uspevao da bude inovator u svemu što je radio – smatra naša sagovornica. Memorijali po kojima je posebno prepoznatljiv u bivšoj Jugoslaviji izgledaju atipično u odnosu na spomeničku arhitekturu posvećenu NOB-u koja je intezivno nicala posle Drugog svetskog rata.
– Na Bogdanovićevim spomenicima nije bilo petokraka i sličnih ideoloških motiva. Oni su oslobođeni političke patetike a opet prepuni univerzalnih simbola ili onih iz drevnih i mitskih civilizacija – konstatuje Slavkovićeva.
Zbog te svoje vanvremenske komponente, ovi spomenici prožimaju posmatrača, čine mu se bliskim i omogućavaju da se s njima emotivno poveže. Bogdanović je za sobom ostavio više od 20 memorijala širom regiona a prvi koji je uradio bio je Spomenik jevrejskim žrtvama fašizma na Jevrejskom groblju u Beogradu u čijoj je neposrednoj blizini položena urna s Bogdanovićevim pepelom. Ljubica Slavković kaže da se njegovi spomenici neprestano drugačije iščitavaju. Tako, neki stručnjaci čuveni Jasenovački cvet vide kao kosmičko drvo, a drugima je zanimljivo što je Bogdanović maštao svoje spomenike i pošto su bili sagrađeni što se da zaključiti iz njegovih crteža. Bio je i pionir pejzažne arhitekture i to se najbolje vidi po spomenicima koje je gotovo uvek gradio u predelu ispunjenom zelenilom.
– Njegovi spomenici su stvarali prostor koji se doživljava i svako je mogao da ima svoj intiman utisak o njima – napominje Ljubica Slavković i dodaje da je Bogdanović bio protivnik svega jednoznačnog pa tako i tumačenja svojih ostvarenja. Prema rečima naše sagovornice, bio je atipičan i kao profesor i dekan Arhitektonskog fakulteta na kome je bio začetnik Nove škole ali i kao gradonačelnik Beograda. Njegovi studenti bi slobodno ulazili u gradsku kuću s rečima „Idemo kod profesora“ a prilikom jedne posete zvanične delegacije Bogdanoviću, koji je tada bio gradonačelnik Beograda, pokvario se taksi pa je izašao i zajedno s taksistom gurao auto ne bi li ga što pre pokrenuo i stigao na vreme. U Malim Popovićima je osnovao seosku školu za filozofiju arhitekture a svi oni koji su imali privilegiju da prođu kroz nju kažu da ih je Bogdanović pre svega naučio da misle na drugačiji način i od njih napravio bolje ljude.
– Iako je stvarao od ranih pedesetih pa sve do smrti 2010, teme koje su zastupljene u Bogdanovićevom opusu su danas i te kako aktuelne pogotovu u urbanizmu – ističe Slavkovićeva. Knjiga „Mali urbanizmi“ iz 1958. koju je napisao bila je antipod velkom urbanizmu diktiranom odozgo. Bogdanović se fokusirao na mali urbanizam, ulični mobilijar i građansku participaciju. Dok je bio gradonačelnik postojala je radionica za popravku grada tako da je Bogdanović bio zapravo prvi koji je motivisao učešće građana u oblikovanju sopstvenog grada, koji je prema njegovom mišljenju neodvojiv od kulture i, u stvari, kulturološki fenomen.
– Jedan od pojmova koje je uveo jeste i urbicid – uništavanje grada. To je uzelo maha naročito početkom devedesetih kada su gradovi uništavani i kada je Bogdanović otišao iz Beograda i preselio se u Beč – kaže Ljubica Slavković. Oko razloga Bogdanovićevog odlaska postoje razne spekulacije budući da je bio izričiti protivnik Miloševićevog režima i da je mu je u to doba država oduzela objekte u Malim Popovićima a sam je iz revolta napustio članstvo SANU. Lični utisak Ljubice Slavković je da je Bogdanović otišao zato što je bio jako povređen osećajući da Beograd kao grad više ne postoji. – I sam je govorio -bolje kulturni poraz nego varvarska pobeda – podseća naša sagovornica.
Prema rečima Ljubice Slavković, urbicid vlada i danas. S tim što se njegovo značenje sada može proširiti budući da ne podrazumeva samo rušenje, nego i građenje. Najplastičniji primer toga je „Beograd na vodi“, zaključuje ona.
Projekat Uvod u celinu podržali su: Austrijski kulturni forum, TRADUKI i Ministarstvo kulture i informisanja.
Preuzeto sa Danas online.
Još članaka
- Support for the struggle against war and repression!
Support for the struggle against war and repression!
Support for the struggle against war and repression! For the collective Chto Delat, from the performance collective New People: Aleksandra Sekulić, Ana Isaković, Ana…
23.03.2022. - Zaustaviti agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu
Zaustaviti agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu
Organizacije okupljene oko Platforme Tri slobode oštro osuđuju agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i upozoravaju da je na delu flangratno kršenje normi međunarodnog prava.…
03.03.2022. - Tamara Filipović – Mapiranje strategija za zaštitu branitelja i braniteljki ljudskih prava
Tamara Filipović – Mapiranje strategija za zaštitu branitelja i braniteljki ljudskih prava
Višegodišnja hajka na novinare Napredak ili nekoliko koraka unazad. Ili je pozicija u vezi sa slobodom medija i napada i pritisaka na novinare nepromenjena?…
15.12.2021.