stav

Smrt na skeli

Autor: Nikola Zdravković
15.05.2019.

Otpisuju se kao nesrećne tragedije, ali brojke o smrtnosti kažu da je nešto trulo u temeljima gradilišta u Srbiji.

Stigao je i bilans godine koju je obeležila serija tragedija na nekim od najskupljih gradilišta u zemlji. Kako je početkom godine objavila Uprava za bezbednost i zdravlje na radu, od ukupno 53 pogibije usled povreda na radu, u 2018. godini je na gradilištima poginulo 15 radnika. Reč je o rekordu decenije.

Pored toga što su najopasnija radna mesta u zemlji, srpska gradilišta su se time po stopi smrtnosti popela u sam vrh među evropskim zemljama.

Naime, po podacima koje nudi Eurostat, u Evropskoj uniji u proseku godišnje pogine 6 građevinskih radnika na 100 hiljada, mada ova brojka varira i u zemljama kao što su Danska, Holandija i Velika Britanija iznosi manje od 2. A u Srbiji? Koristeći podatke koje nudi Republički zavod za statistiku, u Srbiji je prošle godine na građevini bilo zaposleno 96.292 radnika, pa je stopa vrlo bliska broju poginulih. Ona iznosi 15,57.

Tu brojku prati važna napomena: broj radnika u građevini u Srbiji je zapravo veći zbog rada na crno i različitih privremenih ugovora, pa je realna stopa smrtnosti sigurno nešto manja. Međutim, teško da bi nemoguć posao prebrojavanja onih koji defakto rade na gradilištima spustio poražavajuću brojku blizu evropskog proseka, a kamoli do ranga onih sigurnijih zemalja.

Neke od njih, kao što je pomenuta Velika Britanija ili Nemačka, u kojoj se godišnja stopa smrtnosti radnika na građevini kreće oko 3 na 100 hiljada, svoje relativno niske brojke ostvarile su uprkos tome što su vodeće u Evropi po pitanju izgradnje i veličine tržišta rada. Prilika za povredu je tamo mnogo više.

Mada se može učiniti da broj pogibija na gradilištu znatno oscilira iz godine u godinu, u praksi ipak nije tako. U poslednjih deset godina, u Velikoj Britaniji stopa nijednom nije prešla brojku od 2,48, dok je u Nemačkoj dostigla vrhunac od nešto preko 5. Velike oscilacije mogu se primetiti gotovo isključivo u malim tržištima, kao što je Luksemburg ili Malta.

Gradilišta su u Srbiji već dugo najopasnija radna mesta. Godišnji izveštaji koje objavljuje Inspektorat za rad opisuju građevinu kao „najugroženije zanimanje u Republici Srbiji na osnovu smrtnih povreda“, navodeći kao uzrok povređivanja, na prvom mestu, „nebezbedan rad na visini i na nepropisno montiranim skelama“. Dva radnika su 14. septembra prošle godine poginula kada je popustila skela na kojoj su stajali, na 22. spratu gradilišta „Beograda na vodi“.

Iako se neretko otpisuju kao slučajne tragedije inače opasnog posla, primeri iz inostranstva pokazuju da na stope smrtnosti i te kako utiču aktuelne bezbednosne politike, ali i šire okolnosti radnih uslova.

Nažalost, to nam ne mogu pokazati zvanični podaci i izveštaji – podaci koje nudi Uprava za bezbednost i zdravlje na radu zasnivaju se isključivo na prijavama poslodavaca, a primera radi, u analizi dele povređene radnike na starosne grupe tako da se u najstarije ubrajaju svi oni „stariji od 50 godina“. Ali najstariji poginuli građevinski radnik 2018. godine imao je čak 65 godina; jedan od povređenih u požaru koji je početkom 2018. zahvatio gradilište „Beograda na vodi“ imao je 67 godina. Na mestu bivše ambasade SAD u Ulici kneza Miloša u Beogradu, radnik koji je poginuo 29. avgusta zbog obrušavanja fasade imao je 58 godina, i radio je bez papira; na crno je radio i čovek koji je samo dve nedelje kasnije poginuo na gradilištu na Novom Beogradu.

Drugim rečima, ovi slučajevi su „tek“ slučajne tragedije samo ako se posmatraju pojedinačno. Realnost je da su gradilišta u Srbiji postala mesta ozbiljne eksploatacije, za koju radnici, bili oni neobučeni, prestari, bez papira ili u nedostatku adekvatne zaštite, sve češće plaćaju životom.

Članak je prvi put objavljen u drugom broju časopisa Odiseja, preuzet sa sajta Odiseja.rs.

Još članaka

  • SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac

    SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac

    SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ekoloških aktivista koji brane zaštićeno prirodno dobro Šodroš – Dunavac 19.10.2022. Od nadležnih institucija Republike Srbije zahtevamo da hitno deeskaliraju bespotrebne…

    20.10.2022.
  • In Memoriam: Dubravka Ugrešić (1949-2023)

    In Memoriam: Dubravka Ugrešić (1949-2023)

    „Svojevremeno je Dubravka Ugrešić, jedna od pet „hrvatskih veštica“, devedesetih, na preispitivanje (omiljena reč kada je pozorište u pitanju, u tekstovima o pozorištu uporno…

    17.03.2023.
  • In memorian – Marko Brecelj

    In memorian – Marko Brecelj

    Kantautor Marko Brecelj preminuo je jutros u 71. godini, javlja Radio Koper.  U svoj pedesetogodišnjem radu, ovaj umetnik je pomerao granice u muzici, performansu,…

    04.02.2022.
Loading...